East Timor President Taur Matan Ruak (C) introduced two journalist British Max Stahl (L) and US Allan Nairn (R) who witnessed the Santa Cruz massacre during the commemoration ceremony for the Santa Cruz massacre in Dili, East Timor, also known as Timor Leste, 12 November 2016. Hundreds of East Timorese commemorated the pro-independence demonstrators who were killed at Santa Cruz graveyard 25 years ago. EPA/ANTONIO DASIPARU
DILI – Jornalista Allan Nairn ne’ebe hetan
torturasaun husi militar Indoneziu (TNI) sira iha masakre Santa Cruz, Dili iha
loron 12 Novembru 1991 hatete, la’os governu Australia mak lori salvasaun ba
povu Timor – Leste iha tinan 1999, maibe salvasaun ne’e mai husi Organizasaun
Nasoes Unidas (ONU).
Allan Nairn ne’ebe halo
kobertura iha masakre Santa Cruz ne’e sente triste tebes ho deklarasaun husi
governu Australia katak Australia mak salva Timor – Leste iha tempu pasadu.
“Australia no Estadus Unidus
Amerika (EUA) ne’e inimigu bo’ot ba Timor – Leste. Iha pasadu Australia mos
konkorda atu Indonezia halo invazaun ba Timor – Leste no EUA suporta material
funu ba Indonezia hodi mai oho ema sivil sira iha ne’e”, hatete Jornalista
Allan ba Jornalista sira iha Gino’s Hotel, Dili Kuarta (16/11).
Allan hatutan, nia tama Timor –
Leste desde tinan 1990. Antes tama Timor – Leste, uluk liu nia ba halo ona
kobertuta ba nasaun sira iha Amerika Sentral no Amerika Latinu. Nia halo
koberuta ba nasaun sira hanesan, Honduras, Quatemala, Costa Rica, Mexico, Haiti,
El – Salvador, Paraguay no iha Indonezia hanesan iha Papua Oeste, Maluku, Aceh
no mai Timor – Leste.
Allan haktuir kona – ba
kronolojia masakre Santa Cruz katak, bainhira soldadu sira mai, povu
TL ne’e sira la tauk ida. Sira hare katak iha soldadu barak, hotu – hotu ka’er
kilat, maibe sira la nonok ida. Sira lakohi hakiduk. Sira foti sira nia spanduk
no dehan ami hakarak independensia. No forsa Indonesia resposta ho tiruteu.
Sira hetan orden husi sira nia patraun. Order ne’e katak tenke halakon tiha, tenke
oho sira. Loos duni, sira konsege oho duni ema hirak ne’e kuaze 270 resin,
maibe sira falla hodi oho sira nia spiritu.
Nia hatutan, iha tempu ne’eba, nia ho Ammy Goodman hamrik iha linha primeiru. Sira
hare soldadu Indonezia sira ka’er kilat M16 ne’ebe produz husi EUA. Sira hanoin
katak bainhira TNI sira hare ema estranjeiru, sira sei la tiru. Maibe hanoin
ne’e sala, tanba ho derepente de’it militar Indonezia sira tiru joven sira.
Hafoin insidente ne’e akontese, Allan ho Ammy Goodman halai ba rezidensia bispo
Belo, SDB nia rezidensia iha Lecidere. Allan hetan kanek todan iha nia ulun,
tanba TNI sira mak baku ho kilat. Nia ulun ra’an no tun ba nia faru. To’o
rezidensia bispo nian, Don Carlos Belo foti faru foun ida fo ba Allan hodi
hatais. Durante iha Dili, Allan ho Amy Goodman labele halo reportazen ba EUA,
tanba fiu elektroniku sira ba halo transmisaun a’at hotu. Nune’e, bainhira sai
husi Dili to’o iha Bali, Indonezia mak foin halo reportazen kona – ba realidade
ne’ebe akontese iha Santa Cruz, Dili.
Husi notisia Allan Nairn nian ne’e konsege
halo politika nain sira iha EUA sente nakdoko tebes. Depois mosu tan video
Jornalista Max Sthall nian sai nakdoko liutan mundu tomak. Ho notisia ne’e
de’it, seidauk influensia politiku sira iha EUA, maibe Allan hamutuk ho nia
maluk sira seluk forma tan ONG ida naran East Timor Action Network (ETAN) hodi
fo advokasia maka’as ba apoiu EUA nian ba Indonezia. Ho advokasia ETAN nian,
politika nain sira iha EUA komesa konkorda ona hodi kada tinan hamenus apoiu
sira ba Indonezia, liliu ba apoiu material militar nian.
Entretantu, iha tinan 1999, Jornalista
Allan fila – fali mai Timor – Leste hodi halo reportazen ba loron konsulta
popular. Hafoin rezultadu konsulta popular, staff ONU no ema estranjeiru sira
seluk halai hotu ba rai liur, maibe Allan desidi lakohi halai hodi hela metin
iha compound UN (Obrigado Barrakcs). Allan foin mak la’o sai ba estrada, TNI
sira ka’er kedas nia no Jeneral Wiranto deklara iha Jakarta hodi fo sentensa
tinan 10 prijaun ba Allan, tanba de’it nia reportazen sira.
Allan hatutan, maske nia fo sai ona
realidade barak kona – ba asaun brutalidade military Indonezia nian iha TL,
maibe seidauk bele konvense Prezidente EUA, Bill Clinton, tanba Clinton sei
kontinua suporta TNI.
“Liu tiha ida ne’e Prezidente Bill Clinton
mos hatete kedas ba jeneral Wiranto katak TNI tenke sai ona husi TL. Nune’e,
TNI sira sai husi TL antes forsa manutensaun paz ONU nian ne’ebe lidera husi
Australia tama TL. TNI sira sai tiha ona loron rua mak forsa ONU nian foin tama
Dili. Ne’ebe la’os Australia mak salva TL, ne’e laloos ida. Hafoin TNI husik TL
mak forsa manutensaun paz ONU nian foin tama Dili. Ida ne’e di’ak, maibe la’os
Australia mak salva TL”, hatete Allan Nairn bainhira hato’o nia diskursu iha
kampus UNTL Caicoli – Dili, Tersa (15/11).
“Ha’u mos rona katak, oras ne’e iha
negosiasaun kona – ba fronteira mariitima. Australia dehan ba TL katak sira mak
salva TL no mina iha tasi Timor ne’e sira nian. Ida ne’e nu’udar presente ba
Australia. Ida ne’e laloos no ida ne’e la justu. Hahalok Australia nian ne’e
demais liu ona”, hatete Allan.
Iha 11 Abril 2016, Governu Timor-Leste hahú konsiliasaun
kompulsoria tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi (UNCLOS) ho objetivu
atu hetan akordu ida kona-ba fronteiras marítimas permanentes ho Austrália. Entretantu,
bainhira fronteiras marítimas permanente ne’e rezolve ona ho Australia no
Indonézia tuir lei internasional, povu Timor-Leste sei hetan propriedade
soberana no kontrolu ba área marítima sira iha fronteiras nia laran. Estadu
Kosteiru, hanesan Timor-Leste, iha direitu atu determina nia direitu soberanu
ba rai no tasi ne’ebé haleu. Lei internasional dezenvolve ona prinsípiu no
regra sira ba delimitasaun ba fronteiras marítimas entre Estadu sira.
Konsiliasaun kompulsoria mak prosesu ida tuir UNCLOS (Aneksu
V, Seksaun 2) ne’ebé konsiliador sira husi painel ida sei ajuda Estadu sira
ne’ebé envolve hodi koko buka hetan solusaun amigável ida ba sira nia disputa.
Prosesu ida ne’e bele uza ba iha sirkumstânsia hirak ne’ebé seidauk iha akordu
entre Estadu viziñu sira no bainhira Estadu ida halo ona deklarasaun hodi
esklui husi jurisdisaun ba orgaun obrigatória hodi rezolve disputa kona-ba
fronteiras marítimas, hanesan Austrália halo tiha ona. Konsiliasaun kompulsoria
bele ajuda Estadu ida hanesan Timor-Leste koko atu rezolve disputa fronteira
marítima ida bainhira nia la iha opsaun seluk tan. Konsiliasaun ne’e painel ida
ho konsiliador independente nain lima mak sei hala’o nudar komisaun
konsiliasaun. Komisaun ne’e sei buka atu komprende faktu no pozisaun legal husi Estadu idak-idak nian. Se Austrália ho Timor-Leste la bele
hetan akordu ida, komisaun konsiliasaun ne’e sei fornese relatóriu ida ba
Sekretáriu Jeral Nasoens Unidas nian ho rekomendasaun sira hodi tulun atu hetan
rezolusaun. Austrália no Timor-Leste sei iha obrigasaun hodi negosia ho boa fé
bazeia ba komisaun nia relatóriu.
Jeralmente, lei internasional sés tiha ona husi istóriku ida
ne’ebé foka ba jeolojia tasi-kidun nian mak hanesan fator importante hodi
determina fronteiras marítimas, ba fali dalan ida ne’ebé bazeia ba distânsia
entre Estadu kostal sira hodi hetan solusaun ne’ebé ekitativa ba reivindikasaun
ne’ebé tatulak malu, baibain ne’e dada liña mediana ida iha klaran (ka
ekidistânsia) entre sira nia tasi ibun no ajusta liña ne’e hodi konsidera
sirkumstânsia relevante sira.
Fronteira marítima ida ne’ebé bazeia ba jeolozia tasi-kidun
ne’e fofoun reivindika ba dahuluk iha proklamasaun ida ne’ebé Estadus Unidus
nia Prezidente Harry Truman fó sai iha 1945 hodi aproveita avansu iha
teknolojia ba minerasaun ne’ebé fó fatin ba prefurasaun iha tasi boot no asesu
foun ba rekursu naturais. Truman nia proklamasaun ne’e reivindika rekursu sira
hotu iha Estadus Unidus nia plataforma kontinental (formasaun jeolojia iha
bee-kidun ne’ebé kontinuasaun husi nasaun ida nia rai) hola parte ba Estadus
Unidus.
Estadu kostal sira seluk halo
reivindikasaun hanesan, inklui Austrália iha 1953. Reivindikasaun hirak ne’e
bazeia ba ‘prinsipiu plataforma kontinental’ ka teoria ‘prolongasaun natural’. Teoria
ida ne’e jeralmente dehan katak fronteiras marítimas tenki, se bele dada liña
dook liu kedas, dada liña iha husi Estadu kostal nia plataforma kontinental nia
rohan, ne’ebé hatudu iha kazu balu liña ne’e liu tiha husi Estadu ida nia tasi
teritórial. Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi (UNCLOS) mak lidera
tratadu multilateral ba lei tasi nian. Timor-Leste, Austrália ho Indonézia hola
parte hotu ba UNCLOS, ne’ebé asina iha 1982 no tama iha vigor iha 1994. UNCLOS
mak tratadu ida ne’ebé hetan asina no ratifika barak liu iha istória.
UNCLOS rekoñese katak Estadu kosteiru sira iha direitu
ba área hirak ne’ebé defini ona iha tasi no tasi-kidun. UNCLOS formaliza dalan
ida bazeia ba distânsia hodi defini área marítima, inklui tasi teritórial, Zona
Ekonómika Eskluziva, no plataforma kontinental. (oki)
|
No comments:
Post a Comment