DILI
–
Kompanhia Hyundai Engineering and Construction retira ona husi Timor – Leste ho
rajaun lakohi lakon tempu ba prosesu ne’ebe oras ne’e sei iha hela Tribunal
Camara das Conta nia liman kona – ba projetu tasi mane.
Hafoin reuniaun Konsellu
Ministrus desidi fo projetu tasi mane ho valor millaun U$ 719 ba Hyundai
Engineering and Construction, Timor Post ba hasoru kedas jerente kompanhia ne’e
iha Hotel The Ramelau iha loron Sesta, 06
Novembru 2015 hodi husu kona – ba rezultadu tender ne’ebe foin fo sai no sira kontente
tebes ho rezultadu ne’e, maibe ikus mai mosu problema hodi to’o oras ne’e sei
iha hela Tribunal nia liman.
Husi
Novembru 2015 to’o ohin loron entre governu ho Tribunal Camara das Contas
sempre halo komunikasaun atu oinsa bele fo ona vistu previa ba empresa Hyundai
Engineering and Construction atu bele halo ona projetu tasi mane, maibe seidauk
bele akontese, tanba limitasaun juiz sira iha Tribunal ne’e rasik insufisiente.
Kona – ba kestaun ne’e, Ministeriu Justisa mos komunika ona ho Brazil atu
rekruta tan juiz balun, maibe to’o agora mos seidauk iha rezultadu final.
Tuir
informasaun balun ne’ebe Timor Post asesu katak empresa Hyundai
Engineering and Construction sai ona husi Timor – Leste hodi lakohi atu jere
projetu tasi mane nian, tanba durante fulan hirak nia laran lakon tempu saugati
hodi hein desijaun husi Tribunal Camaras das Constas kona – ba projetu ne’e,
maibe to’o ohin loron seidauk iha.
“Kompanhia Hyundai sira hela
iha ne’e iha tinan kotuk 2015, maibe sira check out tiha ona iha sesta, 19
Fevereiru 2016. Ami mos lahatene agora sira ba hela fali iha ne’ebe, maibe sira
check out ona iha Sesta semana kotuk,” hatete resepsionista Hotel The Ramelau
ba Timor Post iha Hotel The Ramelau, Aimutin – Dili, Segunda (22/02).
Nain ba Hotel The Ramelau mak
Koreanu ida ne’ebe halo sosiu ho emprezariu Timoroan no empreza Hyundai
Engineering and Construction mos mai husi Korea Sul.
Kona – ba kestaun ne’e, diretur
ejekutivu Luta Hamutuk Mericio Akara hatete, kompanhia sira lakohi duni atu
gasta sira nia tempu, maibe sira interese liu buka lukru. Entaun, bainhira governu
halo fali problema ho sira nia burokrasia interna kompanhia nian.
“Ida ne’e merugikan sira. Iha parte ida sira sente katak kuandu lahetan
benefisiu ruma, entaun sira sei ba fatin seluk. Ida ne’e normal ba kompanhia
sira. Agora importante liuba ita mak, governu mak sai projetu nain tenke
preparadu hodi ema mai atu investe karik labele hasoru problema,” hatete Akara
ba Timor Post iha Farol – Dili, Segunda (22/02).
“Tuir loloos governu mak tenke
fihir kompanhia ida ne’ebe di’ak hodi labele hamosu problema tekniku hanesan
ne’e. Ha’u kuandu Hyundai sai ona husi Timor, ne’e fo impaktu duni ba governu
nia planu,” hatete Akara.
Mericio Akara sente ladun satisfas ho prosesu
tenderizasaun ba projetu Supply Base, tanba tenderizasaun ne’e uluk nakloke ba
públiku maibé to’o nia rezultadu final desidi iha kuartu laran de’it, lahatene
tanba saida.
Tuir dokumentu balun
ne’ebé Timor Post iha katak bazeia ba rezolusaun governu nian ho n° 26/2011
ne’ebé públika ba Jornal da República iha loron 14 Setembru 2011 hodi nomeia
kompañia Eastlog Holding PTE Ltd hodi hala’o serbisu kona-ba baze lojistika
nian hanaran Front End Engineering Design (FEED) ho montante osan kuaje millaun
U$ 347. Maibe, Tribunal Camara de Contas rekuza ona vistu préviu ba kontratuho
dolár millaun 720, ba dezeñu no konstrusaun hosi Baze Apoiu iha Suai,
Covalima. Desijaun ne’e asina ona iha
loron 23 fulan-Outubru no parte sira hetan ona konfirmasaun iha loron 26,
nune'e agora sei iha loron 15 to'o tranzita ba julgadu hodi bele aprezenta
rekursu hosi parte autór auto nian ka hosi Ministériu Públiku. Rekuza ba vistu
préve akontese tanba "laiha konkordánsia ho norma fundamentál sira nebe
hala'o iha Timor-Leste”.
Lei konsidera katak
"konstitui fundamentu hosi rekuza vistu tanba laiha oportunidade
orsamentál iha rúbrika apropriadu, nune'e mós deskonformidade hosi asaun sira,
kontratu sira no instrumentu sira ne’ebe refere ho lei sira ne’ebe
hala’o".
Lei orgániku hosi Kámara
Kontas, ne’ebe aprova iha 2011, determina ona katak vistu préviu hanesan
"importante ba despeza sira ka akizisaun patrimóniu ruma ne’ebe aas liu
dolár rihun 500", folin ne’ebe aumenta tiha ona ba millaun lima iha
fulan-Agostu 2013.
Tuir lei, kontratu sira
ne’ebe hetan fiskalizasaun antes "bele prodús de'it nia efeitu ruma, iha
kontratu ka iha finansa, hafoin haree tiha" hosi Kámara Kontas nian.
Tasi Mane hanesan projetu
plurianuál ida nebe envolve konstrusaun ba baze apoiu nian, hosi refinaria iha
Betanu, hosi unidade prosesamentu Gás Natural Liquefeito (GNL), hosi portu no
aeroportu Suai nian, hosi gazodutu to'o kampu Greater Sunrise no auto-estrada
Suai-Beasu.
Tuir reportazen Agensia
Notisia Portuguesa, Lusa katak ”projetu sei envolve dezenvolvimentu ba zona
kosteira ida hosi Suai to'o Beasu no sei garanti ezisténsia hosi infraestrutura
sira nebe presiza hodi suporta indústria petrolíferu doméstiku ida nebe iha
kresimentu", refere PED.
Kontratu, nebe fó hosi
Komisaun Nasionál Aprovizionamentu, maka hanesan dahuluk hosi empreza
súl-koreanu iha Timor-Leste.
Ho baze iha kontratu,
empreza esplika ona, unidade rua hosi Hyundai Motor Group - Hyundai Engineering
&. Construction Co no Hyundai Engineering Co - sei "harii pontaun ida
no infraestrutura lojístiku sira hodi bele uza ba esforsu sira dezenvolvimentu
petrolíferu iha Suai.
Konstrusaun ba pontaun ho
kilómetru 3,3 no sira seluk nebe ki'ik liu reprezenta 60% hosi folin kontratu
nian.Hanoin katak konstrusaun tenki hotu iha fulan-Setembru 2018.
Iha parte seluk, tuir reportajen Korea Joongang Daily
katak autoriedade judisiariu Korea nian hasai ona desijaun hodi bandu kompanhia
Hyundai atu labele manan tan projetu governu nian durante tinan 2 fulan 6
hafoin detekta kompanhia ne’e involve iha kazu krime kolusaun nian.
“The Public Procurement Service
(PPS) yesterday banned Korea’s
largest builder, Hyundai Engineering and Construction, and 20 other builders
from receiving government contracts as punishment for collusion. The PPS, which
purchases goods for public organizations and manages government-owned
properties, said that starting Friday, 16 builders will be excluded from
bidding for two years and five for six months,” haktuir reportajen Korea
Jogging Daily ne’ebe Timor Post hetan asesu Segunda (22/02). (oki)
Timor Post print, 23rd of February 2016
No comments:
Post a Comment