Prosesu
libertasaun rai ida ne’e komplikadu tebes. Timor oan barak komesa fakar
ran iha loron 20 Agostu 1975 (kontra ofensiva). Liu tan e’e, iha loron 7
Dezembru 1975 akontese invazaun bo’ot ne’ebe rejulta ema barak mak mate
iha tempu ne’eba. Fakar ran ne’e mai to’o trajedia Santa Cruz, Dili 12
Novembru 1991. Tinan ida ne’e Timor-Leste komemora loron masakre Santa
Cruz ba dala rua nolu liu husi desportu komunitariu.
Sabadu aban, sai nudar loron importante ida husi luta libertasaun nasional. Tanba ho akontesementu masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991 konsege loke luan mundu internasional nia matan kona ba Timor-Leste nia luta no hahalok okupasaun Indonesia durante tinan 24.
Aktividade ne’ebe hala’o iha komemorasaun Masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991, Governu liu husi Sekretadu Estadu Joventude no Desportu aloka tiha ona orsamentu lobuk ida ba komisaun organizador hodi festeza loron aniversariu ne’e liu husi aktividade desportu komunitariu hanesan, dada tali, sa’e bua, halai karon no seluk.
Iha loron Sabadu, 12 Novembru 2011, Timor-Leste selebra hikas loron Masakre Santa Cruz Dili, 12 Novembru 1991 ba dala rua nolu. Povu Timor-Leste no komunidade internasional sei la haluha trajedia Santa Cruz iha tempu ne’eba. Ho trajedia ne’e hafanun ONU, Organijasaun Nasoes Unidas no komunidade internasional kona ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik’an.
Komesa iha tinan 1974 to’o 1975 komunidade internasional liu-liu ONU taka nia mata no tilun hodi la bele hare no rona kona ba saida mak akontese iha Timor-Leste. Mundu tomak liu-liu ONU halo finji la hatene Timor-Leste nia luta. Durante tinan 24 nia laran Timor-Leste terus. Ema rihun ba rihun mate kada loron, kada fulan no kada tinan. Tropa Indonesia halo torturasaun no oho joventude barak tuir sira nia vontade. Maibe, mundu tomak halo finji taka matan no tilun. Sira dehan Timor-Leste nia luta la iha ona. Timor-Leste hakarak ona moris hamutuk ho Republika Indonesia.
Derepeinte portaun ONU no komunidade internasional tarutu hodi nakloke ho trajedia 12 Novembru 1991. Joventude Timor-Leste hafanun ONU. Aproveita kari ai funan ba rate Sebastiao Gomes iha santa Cruz, Dili, joventude rihun ba rihun hatudu ba mundu tomak katak Timor-Leste nia luta sei kontinua. Timor-Leste nia luta sei iha. Timor-Leste lakohi moris hamutuk ho Repblika Indonesia.
Timor-Leste nunka lakon. Luta ba ukun rasik’an kontinua akontese iha fatin hotu. Tantu iha ai laran no iha vila. Joventude loriku aswain (feto-mane) iha loron 12 Novembru see hirus matan ba kilat musan. Sira hotu la tauk. Sira hotu la hakfodak, maske kilat tarutu. Kilat musan tropa Indonesia fera borus moru Santa Cruz, joven barak mate, maibe aten brani nafatin hodi luta ba ukun rasik’an.
Hafoin trajedia Santa Cruz, Indonesia informa ba mundu internasional katak ema nain 19 deit mak mate no nain 91 hetan kanek deit. Sira ne’ebe mate balun hakoi iha rate Metinaro, balun soe iha tasi laran no balun hakoi iha tibar. Maibe akontesementu iha tempu ne’eba hatudu oin seluk. Vitima mate barak liu. Kuaje ema 700 resin. Maibe, to’o agora balun hetan ona no balun seidauk hetan. Sira ne’ebe seidauk hetan la hatene hakoi iha rai maran ka soe iha tasi laran. Ida ne’e komite 12 Novembru persija servisu maka’as liu tan hodi buka tuir mate ruin sira ne’e.
Tanba prosesu ukun rasik’an ema barak mak fakar ran, Timor-Leste persija buka tuir vitima hirak ne’e hodi hakoin iha fatin ne’ebe mak diak. Bebeik ona lideransa nasaun ne’e ejiji ba Governu Indonesia hodi ajuda hatudu fatin hakoi vitima masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991. Indonesia rasik sente todan tebes hodi hatudu fatin tanba to’o oras ne’e Indonesia sei kontinua taka ibun.
Atu hetan fali mate ruin hirak ne’e inklui mate ruin Primeiru Presidente Nicolau dos Reis Lobato, hakilar deit iha rai laran la to’o. Persija haforsa liu husi dalan diplomasia ho Indonesia. Oinsa Indonesia bele responde ita nia ejijensia. Portantu Indonesia mos la ‘os beik ten ida mak direitamente hatudu deit. Ita deskonfia Indonesia mos iha kalkulasaun politika ketak. Kuandu hatudu, konsekuensia politika saida mak sira hetan? Timor-Leste sei la halo ejijensia ruma, hanesan lori ba Tribunal Internasional. Dala ruma la’os fasil karik!
Liu husi kongressu ba komite 12 Novembru ne’ebe hala’o iha Centro Convencoes de Dili, kongresista sira sempre hakilar maka’as kona ba oinsa mak bele kaer metin spiritu 12 Novembru hodi hametin paz no estabilidade iha eleisaun jeral 2012 no hadik liu tan prosesu dezenvovlvimentu nasional ba loron aban. Alem de ne’e, kongresista sira mos kestiona maka’s kona ba justisa ba mate restu 12 Novembru. No husu nafatin ba Estadu liu-liu komite 12 Novembru hodi kontinua buka mate ruin sira seluk ne’ebe to’o oras ne’e seidauk hetan.
Biar la’os fasil, nudar nasaun soberanu, kleur ka lalais, fasil ka difisil no hakarak ka lakohi, lideransa sira tenke hatudu komitmentu politika hodi buka tuir, husu tuir ba Indonesia. Iha fatin ne’ebe los, vitima 12 Novembru 1991 hakoi inklui mate ruin saudozu Nicolau dos Reis Lobato. Mai ita selebra 12 Novembru 1991 hodi haburas liu tan spiritu joventude tomak ba prosesu dezenvolvimentu nasional.
No comments:
Post a Comment